Krvni tlak




Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila. Krv teče kroz krvne žile jer je pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) tlak se snižava. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnog tlaka, gornja (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički).

Pritisak ovisi o sljedećim faktorima: količina krvi,volumen srca, elastičnost krvnih žila, otpor krvnih žila i viskoznost krvi. Pomoću promjena u veličini ovih faktora krvni se tlak regulacijskim djelovanjem živčanog i hormonskog sustava održava neprestano konstantnim. Normalno se lagano povisuje kod fizičkog rada i psihičkih napetosti, a snizuje u snu i za potpunog mirovanja. Krvni tlak je najviši u arterijama blizu srca (u aorti), opada prema periferiji krvnog optoka, a najniži je u velikim šupljim venama u blizini desne polovice srca. U arterijama krvni tlak neprestano se ritmično mijenja ovisno o srčanom radu. Krvni tlak se obično mjeri na nadlaktici. Krvni tlak u lakatnoj arteriji iznosi u zdrava odrasla čovjeka: gornji (sistolički)120 milimetara žive (mmHg), donji (dijastolički) 80 mmHg (piše se 120/80). Starenjem sistolički tlak raste(zbog arteroskleroze). Povišenje tlaka iznad 140 mmHg zove se hipertenzija, a sniženje ispod 120 mmHg zove se hipotenzija.

Povišeni krvni tlak



Povišene vrijednosti krvnog tlaka smatraju se vrijednosti više od 140/90 mmHG, pri čemu mogu biti povećane obje vrijednosti ili samo jedna vrijednost.Stalno povišeni krvni tlak tjera srce na rad iznad njegovih mogućnosti. Povišeni krvni tlak oštećuje krvne žile, može oštetiti mozak, oči ili bubrege.Ako se ne liječi, povišeni krvni tlak može dovesti do poremećaja vida ili srčanog udara ili moždanog udara, zatajenja bubrega i drugih bolesti.

Koji su uzroci povišenog krvnog tlaka i kako mu se oduprijeti?

U više od 95% slučaja povišenog krvnog tlaka uzrok nije poznat. Ovaj oblik povišenog krvnog tlaka nazivamo primarnom hipertenzijom. Kada je povišeni krvni tlak simptom neke druge bolesti, odnosno kad je uzrok poznat, nazivamo ga sekundarnom hipertenzijom. Među poznatim uzrocima sekundarne hipertenzije najčešća je bubrežna bolest. Nastanak primarne hipertenzije češći je kod osoba sklonih prekomjernom uživanju slane i masne hrane, prekomjernom uživanju alkohola, nedovoljnom kretanju te izloženih čestim stresovima i posebno dugogodišnjim pušačima.

Povišeni primarni krvni tlak postepeno se razvija i simptomi se osjete kada je krvni tlak već značajno uznapredovao. Zato liječnici kontroliraju visinu krvnog tlaka pri svakom općem pregledu pacijenta.Polovica osoba s povišenim tlakom nije upoznata da ima povišeni krvni tlak, a sljedeća četvrtina nije aktivna u lječenju hipertenzije.Prevenciji i liječenju primarne hipertenzije treba pristupiti uz redovno fizičko vježbanje, šetnje u prirodi, plivanje, izbjegavanje stresnih situacija, smanjenje pušenja, normaliziranja tjelesne težine, smanjenje soli u hrani, smanjenje konzumiranja izrazito masne hrane.